KUBA: 2006 G. VIŠE ODNMOSA I ZNAČAJNIH DIPLOMATSKIH USPEHA

Piše: Ulises Kanales*

Ogromna osuda američke ekonomske blokade u OUN i izbor u Savet za ljudska prava, krunisali su diplomatske uspehe Kube u 2006, godini u kojoj je konsolidovala odnose sa 187 zemalja i organizacija.

Od te cifre, malo karipsko ostrvo održava diplomatske veze sa 181 članicom OUN (od 192 moguće), i sa drugih 6 zemalja koje ne pripadaju toj instanci, kao što su Palestina, Sveta Stolica, Evropska Unija i Suvereni vojni i bolničarski red Malte.
Istovremeno, Kuba ima 142 diplomatske i konzularne misije u 116 država, od čega 113 ambasada, jednu interesnu sekciju (SAD) i dva konzulata (Australija i Kostarika), kao i predstavništva u međunarodnim organizacijama.

Ukupno je 166 zemalja i međunarodnih organizacija akreditovano na Ostrvu, 107 kao rezidentne i 53 kao ne rezidentne (plus 6 organa), od kojih je 15 sa Kariba i 16 iz Latinske Amerike.

U ekskluzivnom intervjuu za «Prensa Latinu», zamenik ministra spoljnih odnosa, Eumelio Kabaljero, je istakao da kubanska nacija, više od kvantitativnih elemenata, raspolaže sa dovoljno razloga da bude zadovoljna svojom diplomatskom ulogom.

Povećao se broj zemalja sa diplomatskim odnosima, povećale su se i postale raznovrsne veze ekonomske i trgovinske saradnje sa ostatkom sveta, a zapažene su i vrlo povoljne reakcije međunarodne zajednice pred bolešću predsednika Fidela Kastra.

Kabaljero je istakao skup priznanja kubanskom mandataru, kao, bez sumnje, čoveku i lideru veka, kome je prisustvovalo više od dve hiljade ljudi iz 81 zemlje, na proslavi njegovog 80. rođendana, koji je u Havani organizovala Fondacija Gvajasamin.

S druge strane, naznačio je, u Latinskoj Americi se zapaža konsolidacija revolucionarnih procesa u Venecueli i Boliviji, i dolazak na vlast progresivnih sektora u Ekvadoru i Nikaragvi, sa sledstveno tome povećanjem kontakata i saradnje.

Jedan značajan aspekt je zabeležen na Karibima, gde je 2006 g. završen proces otvaranja ambasada u svim glavnim gradovima, ponekad kao malog predstavništva, dok je, s druge strane, sa susednih ostrva otvoreno više predstavništava u Havani.

Latinska Amerika i Karibi, zajedno sa Afrikom, koju Kubanci zovu «kontinent solidarnosti», bile su ključne u političkoj podršci Kubi u njenoj borbi protiv ekonomske blokade koju je nametnuo Vašington.

Ta tema, koja je na čelu prioriteta ostrva u spoljnoj politici, imala je podršku bez presedana kada su 183 nacije, članice OUN, glasale za okončanje američke ekonomske blokade koja je ove godine jednostrane pooštrene.

Osim toga, tokom godine je 31 od 33 latinoameričke države glasalo u OUN protiv američke blokade ostrva, dok je samit Latinska Amerike-Evropa po prvi put uključio u svoju završnu deklaraciju neslaganje sa američkim Helms-Bartonovim zakonom.

Nešto slično se dogodilo sa specijalnom saopštenjem sa Ibero-američkog samita iz Montevidea, Urugvaj, koji je osudio blokadu, a takav stav je zauzet i na sastanku Grupe Afrika-Karibi-Pacifik.

Kabaljero je podvukao da osim propasti jednog manevra SAD u oblasti ljudskih prava, podnetog u OUN od strane Australije, Bela kuća nije usela da zemlje iz zone uključi u svoje antikubanske akcije.

Nasuprot tome, skrenuta je pažnja na veću solidarnost i prestiž kubanske revolucije pošto je dobila podršku 135 zemalja, više od dve trećine Generalne skupštine OUN, za ulazak u Savet za ljudska prava, za koji se SAD nisu usudile da konkurišu.

Prema podacima kubanskog Ministarstva spoljnih poslova, Kubu e u 2006 g. posetilo 27 šefova država ili vlada, 21 ministar spoljnih poslova i 36 ministara na čelu delegacija njihovih zemalja.

Bila je to godina u kojoj su intenzivirani odnosi saradnje sa Afrikom, sa porastom kubanskog prisustva posebno u oblasti zdravstva.

Na Srednjem Istoku i u Severnoj Africi bilo je razmene delegacija i međusobne podrške, kao i u Aziji, gde su se pojačale strateške veze sa Kinom i konsolidovale sa Vijetnamom, Laosom, Severnom Korejom, Indonezijom, Japanom, Malezijom i drugima.

U post-sovjetskom prostoru, kako sa Rusijom, tako i sa ostalim autonomnim republikama zapažen je značajan skok u odnosima sa Kubom, počevši od poseta ostrvu, između ostalih, najviših vlasti Belorusije, premijera Rusije i ministra spoljnih poslova Azerbejdžana.

Zamenik ministra je, međutim, izrazio žaljenje zbog politike mešanja Evropske Unije, koja je sekundant neprijateljstva SAD prema Kubi, iako su na nivou preduzetništva, trgovinskom, turističkom i sektoru civilnog društva bile dobre veze sa mnogim državama.

Značajan napredak je zabeležen u kubanskoj borbi za oslobođenje petorice antiterorista nepravedno zatvorenih u SAD, počevši od rastuće svetske solidarnosti u tom slučaju.

Zapaženo je takođe bilo održavanje XIV Samita nesvrstanih, sa delegacijama 118 država, na kome je potvrđena sjajna podrška Kubi, kojoj će joj predsedavanje tom grupom za sledeće tri godine omogućiti da još više utvrdi svoj priznati diplomatski ugled.

*Autor je Direktor nacionalne redakcije «Prensa Latine»
Izvor: Prensa Latina