GOVOR PREDSEDNIKA REPUBLIKE KUBE POVODOM POČETKA ŠKOLSKE 2003 - 2004. GODINE. TRG REVOLUCIJE, 8. SEPTEMBAR 2003.

Dragi sunarodnici,

Kuba zauzima prvo mesto među svim zemljama, malim ili velikim, bogatim ili siromašnim, na polju obrazovanja. Ovo se postiglo počevši sa 30% ljudi koji su već bili u godinama, a nisu znali ni da čitaju ni da pišu, i sa 60% funkcionalnih analfabeta, uzimajući u obzir mlade i odrasle, lišeni znanja i kulture, koji nisu prešli treći i četvrti razred jednog krajnje oskudnog osnovnog obrazovanja.

Nije bilo dovoljno učitelja za podučavanje miliona dece i adolescenata.

Trebalo ih je formirati. Nije bilo profesora niti škola za njih, potrebnih onda kada bi ovaj ogroman broj stigao do šestog ili devetog razreda.

Morali smo da ih stvorimo, usklađujući obaveze jedne požrtvovane avangarde, studenti Pedagogije sa deset položenih razreda, a u isto vreme profesori srednjih škola, i potom učiniti to isto u višim razredima srednjih škola, sa dvanaest završenih razreda.

Gradile su se škole sa kapacitetom od 50.000 mesta godišnje za učenike srednjeg stepena obrazovanja.

Tada su postojala samo tri univerzitetska centra sa ograničenim brojem zanimanja. Za manje od 25 godina osnovano je više od 50 visokih obrazovnih centara, u kojima se danas uči za 85 različitih zanimanja.

Danas je univerzitetsko obrazovanje progresivno rasprostranjeno po svim opštinama zemlje, kao neminovnost jedne snažne obrazovne revolucije.

Nije bilo dečijih obdaništa, specijalnih škola, sportskih, tehničkih i stručnih škola, niti dovoljno osnovnih škola za ukupni broj dece i mladih školskog uzrasta. Upornost, strpljenje i junaštvo našeg naroda ostvarili su čudo izgradnjom nekoliko hiljada ovih škola gde danas uče 2.500.474 dece, adolescenata i mladih, i na desetine univerzitetskih centara gde je za ovu školsku godinu upisano više od 300.000 studenata.

Sve je to stvorila Revolucija jednim tempom bez presedana i premca u istoriji.

Uporedite to sa situacijom u Trećem Svetu i u samim razvijenim zemljama.

Ugledne ustanove su priznale da Kuba danas zauzima prvo mesto u poznavanju matematike i jezika među učenicima osnovnih škola. Sto posto dece odgovarajućeg uzrasta upisuju se u škole i bez ponavljanja sva završavaju šesti razred.

99% njih dođu do devetog razreda, i svi oni koji završe ovaj razred, mogu da nastave školovanje u višim razredima srednjih škola.

Sa ukupno 11.177.743 stanovnika, samo 0,2% je nepismeno, a u pitanju su osobe u poznim godinama koje nisu imale obrazovni sistem sa kojim danas raspolaže naša zemlja.

Danas kubanska deca uživaju u najboljem obrazovnom pokazatelju: jedan nastavnik u učionici na 20 učenika osnovnih škola, ili dva, ukoliko je broj učenika veći. Kao što je svima poznato, obrazovni pokazatelj u ovom gradu je za samo dve godine sveden sa 37 na 18 po nastavniku i učionici, a kompletno je renovirano ili izgrađeno 789 osnovnih i srednjih škola.

U leto 2001. osnovano je 15 škola za predavače umetnosti.

Nove škole slikarstva, pozorišta, plesa i muzike rasprostranjene su po svim glavnim gradovima provincija i po svim važnim gradovima zemlje.

Stvorena su dva nova obrazovna televizijska kanala: jedan već pruža svoje usluge u celoj zemlji, dok će drugi u potpunosti funkcionisati za šest meseci.

Sajam knjiga, koji se donedavno održavao samo u prestonici, danas se održava u najmanje 30 gradova.

Novi kapaciteti štampanja omogućiće da celom stanovništvu budu dostupna najbolja književna dela, dela naučne, političke, socijalne i kulturne tematike, uz minimalnu cenu, putem sistema porodičnih biblioteka, osmišljenog na Kubi, a koji počinje da se širi i na druge zemlje, na isti način kao sistemi analfabetizacije preko radija i televizije, pozvani da izvrše probražaj obrazovanja u svetu.

Spisak ostvarenja i novih obrazovnih i kulturnih metoda od velikog društvenog i humanog značaja bio bi beskonačan. Čak se ni zakleti neprijatelji Revolucije ne bi usudili da to negiraju.

Pod kojim uslovima započinje nova školska godina posle izvanrednog napretka koji je postignut u poslednjih četiri godine, uprkos tome što se još nije završio Specijalni period?

Posle deset godina naučnog istraživanja, od 1992 - 1993, naša zemlja primenjuje na celoj nacionalnoj teritoriji socijalni program "Vaspitaj svoje dete", čiji je cilj da pripremi porodicu za integralni razvoj dečaka i devojčica od rođenja do šeste godine. Sama porodica je ta koja sistematski izvodi osnovne obrazovne aktivnosti sa svojom decom. Postepena rasprostranjenost programa omogućila je da se preko ustanova, kao što su dečija obdaništa i predškolsko obrazovanje, pa i neformalnim putem, vodi računa o 99,5% dece ovog uzrasta.

Bila je ključna integracija porodičnih lekara i medicinskih sestara, nastavnika kulture i sporta, Federacije žena, Komiteta za odbranu revolucije, predstavnika sindikata i seljačkih organizacija, lokalnih vlasti, a naročito narodnih odbora, sve skupa više od sto hiljada izvođača zaduženih za pripremu, brigu i podršku porodica. Za njihovu obuku zaduženo je 30.000 promotera koji ih osposobljavaju i savetuju. Od ovog broja, 8.286 je kvalifikovano nastavno osoblje iz Ministarstva prosvete.

Ispitivanje, koje je izvršeno u 1999. godini, pokazalo je da je 87% od uzorka od 48.000 dece dostiglo pokazatelje razvoja predviđene za njihov uzrast, što predstavlja 34,6% više nego u ispitivanju iz 1994.

84% ispitanih porodica, više od 47.000, priznaju da su vidljive promene u njihovim odnosima sa decom: posvećuju im više vremena, nežniji su, saslušaju ih, ne pribegavaju psihičkom i fizičkim zlostavljanju. Takođe je utvrđen i doprinos programa kulturnom bogaćenju porodica: 62% je izjavilo da češće sluša muziku, 52% da je uvelo posete muzejima i kulturnim ustanovama, 44% je povećalo čitalačku naviku, a 64% više brine o tome da nabavi dečije knjige i da ih čita svojoj deci.

Kao rezultat sistema za edukaciju dece od rođenja do šeste godine 96,8% dece, koja su završila predškolsko u ovoj godini, stekla su odgovarajući stepen razvoja najbitnijih sposobnosti koje im omogućavaju da se uspešno suoče sa školskom nastavom.

Uključivanje računarske tehnike u predškolskom uzrastu u našoj zemlji predstavlja jedno novo i jedinstveno iskustvo zbog masovnog karaktera koje dostiže, kao i principa, naučnih i pedagoških shvatanja na kojima je zasnovana.

Njeno generalizovano uvođenje praćeno je istraživanjem koje dozvoljava definisanje našeg stava u vezi sa njenom primenom u obrazovanju predškolske dece, a u skladu sa konceptom edukativnog procesa koji ima za cilj da spreči, identifikuje, kontroliše i eliminiše svaki faktor rizika zbog korišćenja kompjutera u tom uzrastu.

U tek završenoj školskoj godini, 117.868 dečaka i devojčica iz predškolskog obrazovanja pri osnovnim školama imali su časove iz računarstva jednom nedeljno po 30 minuta. Od ove školske godine još 23.527 mališana, upisanih u predškolsku nastavu pri dečijim vrtićima, imaće istu sreću, zbog čega je predviđeno instaliranje odgovarajuće opreme u ovim centrima.

Imamo 823 nastavnika koji su se pripremali za predavače računarstva za ovaj uzrast i nastavljaju obuku na višem nivou. Dosadašnje izvršene analize pokazuju koliki je doprinos razvoju motorne aktivnosti, koji bi trebalo da dostignu po završetku predškolskog obrazovanja, i kao baza za njihov upis u prvi razred.

U ovoj školskoj godini, 84% odeljenja osnovnih škola imaće 20 ili manje đaka.

Računa se i na nastavnike u rezervi po svim provincijama, izuzimajući Havanu, Matanzas i Kamagvej, na kojima se radi na prevazilaženju ovog problema.

Sadašnja odlična situacija moguća je zahvaljujući uključivanju više od 14.662 mladih obučenih nastavnika, koji su postigli veliki uspeh.

Uspostavljene su dve smene već kod 96,6% osnovaca u celoj zemlji.

Međutim, glavna transformacija se ogleda u usavršavanju školske organizacije, koja je omogućila jedinstven raspored, gde se nastavne aktivnosti odvijaju i u prepodnevnoj i u poslepodnevnoj smeni. Povećaće se broj časova nedeljno španskog jezika i matematike. Što se tiče španskog, prioritet će imati pravopis, korišćenje rečnika, krasnopis, obrađivanje i razumevanje tekstova; a što se tiče matematike, pojačaće se sadržaj vezan za računske operacije, analizu matematičkih problema, veličine tela i geometriju.

Uvešće se i jedan čas engleskog nedeljno od prvog do trećeg razreda, a dva od šestog razreda, uz korišćenje audio-vizuelnih sredstava. Ovi časovi će započeti od januara meseca.

Urađen je 41 softver koji će doneti suštinske promene u nastavno - obrazovnom procesu između nastavnika u odeljenju i profesora računarstva. Oboje će zajednički voditi nastavne i vannastavne aktivnosti koje će obezbediti veći kvalitet nastave i formiranje jedne opšte integralne kulture.

Jedno ispitivanje kvaliteta obrazovanja u gradu Havani, izvršeno 1999. godine, pokazalo je da deca nisu posedovala odgovarajuće znanje za svoj školski uzrast, kao ni odgovarajući kvalitet i spremnost. Dokaz za to je postignutih 43,3% tačnih odgovora iz matematike i 53,5% iz španskog jezika u četvrtom razredu.

Specijalne mere, koje su primenjene u obrazovanju u Havani, utvrdile su da su se juna ove godine tačni odgovori popeli na 71% iz matematike, a na 86% iz jezika. Znanje ovog razreda se povećao za 60% u odnosu na 1999. godinu.

Kao što je bio slučaj u prethodnim godinama, specijalno obrazovanje u tekućoj školskoj godini garantuje brigu o svoj deci sa nekim fizičkim nedostatkom ili mentalnom zaostalošću, u zavisnosti od njihove sposobnosti za učenje.

Sada ih ima 51.938 na 14.600 nastavnika i stručnjaka. Primaće pomoć u svojim domovima, 1.386 preko nastavnika koji će im dolaziti kući, za šta se raspolaže sa 580 nastavnika, a biće zagarantovana briga i za 372 učenika u 22 bolničke učionice.

U ovom obrazovanju moramo istaći i uvođenje novih metoda u tretmanu 241 deteta koje boluje od autizma, 106 gluvo - slepih i 14 sa ušnim implantima.

Radi se i na uvođenju i prihvatanju novih sredstava i opreme za lakši pristup učenika sa određenim invaliditetom informatici: taktilni ekran, vizualizacija glasa, prekidači, "inteligentna" tastatura i skeneri.

Proširen je broj radnih mesta na 252 za tumače jezika putem znakova i za profesore za gluve i slepe studente, kao i za one sa ograničenom motorikom, što će pružiti veći kvalitet od dosadašnjeg.

Ove školske godine pokrenuta je moderna štamparija Brail za izdavanje knjiga sa tekstovima koji će omogućiti slabovidima da dosegnu mnogo viši nivo opšte kulture. Posedujemo više od 1.056 specijalista koji se bave evaluacijom i dijagnostikom učenika sa posebnim edukativnim potrebama.

Nastavljen je i razvoj programa za računarstvo u svim centrima za različite studije. Instalirano je 46.290 računara za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, uključujući i seoske škole gde je bila neophodna elektrifikacija pomoću solarnih ploča u 2.368 škola, od kojih 90 imaju samo po jednog učenika, što pokazuje koliko pažnje Revolucija posvećuje obrazovanju svakog deteta, bez ikakvog izuzetka.

Sadašnji nastavni plan omogućava studentu da savlada rad na računaru, obradu tekstova, dijagrama, tabela, pravljenje multimedijalnih prezentacija i web stranica, kao i razrešavanje problema vezanih za različite oblasti. Još jedna veoma značajna činjenica: sve više se koristi računar kao nastavno sredstvo za učenje drugih predmeta.

Program raspolaže sa 19.227 profesora računarske tehnike, od kojih su 13.805 novozaposleni. Raspolaže se i sa dve nove kolekcije edukativnih softvera: "Multisaber" - 41 program za osnovno i specijalno obraazovanje, i "El Navegante" - 37 program za srednji obrazovni stepen. Ovo će omogućiti upotrebu edukativnog softvera kao podrška za razvoj svih školskih predmeta u osnovnim i srednjim školama.

Ovi softveri se odlikuju visokom interaktivnošću, primenom multimedijalnih sredstava, kao što su video, zvuk, fotografije, specijalizovani rečnici, objašnjenja stručnih profesora, vežbanja i poučne igre koje podržavaju funkcije evaluacije i dijagnostike.

Plan za upis u škole za nastavnike umetnosti za ovu školsku godinu je sledeći: 4.840 na prvoj godini, 4.038 na drugoj, 3.605 na trećoj i 3.523 na poslednjoj četvrtoj godini.

Kolegijum je sastavljen od 2.929 profesora, od toga 948 sa opštim obrazovanjem i 1.981 specijalizovanih; među njima 1.384 uporedo obavljaju ovu dužnost sa obavezama koje imaju kao stručnjaci iz oblasti kulture.

Od 158.800 svršenih učenika devetog razreda u prošloj godini, upisalo se 89.100 u gimnazije, a 69.700 u tehničke i stručne škole.

U septembru 2001. otvoren je ubrzani tečaj za integralno usavršavanje omladine.
Dve godine od njegovog osnivanja, možemo oceniti značajnu ulogu koju je imao u porodici, zajednici, kod učenika i nastavnika, polazeći od promena u ponašanju ovih mladih ljudi.

Prošli tečaj dostigao je broj od 102.005 upisanih, od toga 64.488 uče za srednji stepen obrazovanja, dok se 34.318 upisalo na viši stepen.

Obrazovni program "Alvaro Rejnoso" sastavljen je tokom 2002 - 2003. godine, a već sadašnjem kursu prisustvuje ukupno 128.377 radnika, od toga 38.103, tj. 30%, samo uče, 4.786 zbog svoje visoke stručne spreme rade kao profesori, dok preostalih 85.488 i rade i uče.

Na ovom kursu, koji je rezultat planova Revolucije, 100.000 sunarodnika upisaće viši stepen.

Na pedagoškim studijama, univerzalni model se sastoji od studenata u 5.204 obrazovna centra, određena kao mikrouniverziteti, pod nadzorom mentora koji ih prate tokom celih studija. Obezbeđena im je osnovna bibiliografija, za svaku godinu po jedan kompakt disk za svakog studenta. Na sadašnjem kursu učestvovaće 41.973 nastavnog osoblja, među njima profesori univerzitetskih centara i mentori.

Razvoj plana za 2003. godinu za kompletno renoviranje 110 škola u preostalim delovima zemlje, koji podrazumeva proširivanje učionica za odeljenja od 20 ili manje učenika osnovnih škola, i dve smene u nižim razredima srednjih škola, kao i kompletno obnavljanje školskog nameštaja, predstavlja snažan podstrek u podizanju kvaliteta obrazovanja u svim provincijama.

Od 110 škola iz ovog plana za 2003, 31 je spremna da započne školsku godinu, 56 će se završiti do kraja septembra, 20 u oktobru i 3 u novembru i decembru.

Uložiće se posebni napori da bi se u 2004. izvršila kompletna reparacija ovih 200 škola. Želeli bismo da cifra bude veća, ali treba imati u vidu program od velikog značaja na polju zdravstva koji se sprovodi istovremeno u celoj zemlji.

Ono što karakteriše i što će učiniti istorijskim ovu školsku 2003 - 2004. godinu je temeljna i originalna revolucija u srednjem obrazovanju na Kubi: sedmi, osmi i deveti razredi, koj će imati svetsku konotaciju.

Školstvo - presudna karika u formiranju ličnosti i života svakog deteta i adolescenta - veoma je kompleksno i predstavlja pravu međunarodnu katastrofu u obrazovanju.

U jednom obrazovnom sistemu gde je superstručan profesor primoran da predaje za 200 ili 300 učenika podeljenih u grupe od 30 i 40, ovaj ne može čak ni da zna imena svojih đaka, njihove individualne osobine, lične probleme, porodično stanje i društvenu sredinu u kojima žive, niti da pruži potrebnu i različitu pažnju koju zaslužuje svaki učenik ponaosob. Već je to hteo proročki da izrazi Lus i Kabaljero u svojoj čuvenoj rečenici, onako kako je mi tumačimo: obrazovanje je mnogo važnije i teže od podučavanja. To je neoboriva istina.

Smatramo da danas u našoj zemlji može da se postigne i jedno i drugo.

U današnjem svetu, u kojem se nameće masovno obrazovanje, tradicionalni sistem ne može da obrazuje niti da podučava, bilo koliki napor da se uloži i bilo koji da je kvalitet profesora.

Jedan Amerikanac, dobitnik Nobelove nagrade za Fiziku 1988, Leon Max Lederman, izjavio je nedavno nešto veoma interesantno:

"Treba pod hitno poboljšati obrazovanje. Veoma je važno da adolescent, kada završi osnovno srednje obrazovanje, stekne naučni način razmišljanja, nezavisno od poziva koji kasnije odabere."

"Neophodna je reforma u srednjoj školi da bi učenici bili na visini sa XXI vekom, da bi mogli da prihvate ubrzani razvoj i njegove sociopolitičke posledice; moraju da budu sposobni da zarade svoj hleb i da se izlože logičkom rasuđivanju kao načinu života. Boriti se sa jednim svetom u konstantnoj transformaciji."

"Kad bi sve to postalo stvarnost" - dodaje on - "novi svršeni učenici srednjih škola izlazili bi kao veći poznavaoci nauka od onih koji su završili srednju stručnu, pa čak i od diplomiranih sa Harvarda. Nesumnjivo bi bili bolji roditelji, deca, političari, radnici, ljudska bića. Učenik koji se sada smatra prosekom, odjednom bi postao genije."
Za nas, koji smo dugo svesni da je potrebno suočiti se sa situacijom u kojoj se nalazi obrazovanje, suštinski problem se sastojao u načinu usklađivanja potrebne stručne spreme nastavnika, njegovog ličnog zanimanja, broja i učestalosti svakog školskog predmeta i ukupnog broja potrebnih profesora.

Usred idejne bitke, nastojali smo da pronađemo rešenja. Među njima nastaje ideja o formiranju jednog integralnog profesora. Iako je je trud bio ogroman, nismo oklevali da idemo u tom smeru.

Međutim, šta uraditi sa mnogobrojnim odličnim profesorskim stručnjacima koji su se usavršavali godinama?
Neprestana potraga za rešenjima konačno nas je odvela do formi koje su, polazeći od mnogo drugih već isprobanih ideja i od konkretnog iskustva, konkretizovale ovaj smeli i revolucionarni metod, koji je konačno usvojen i čija masovna primena započinje upravo danas, 8. septembra 2003.

On sažima solidno znanje profesora stručnjaka, snažni kontingent mladih obučenih profesora koji su prihvatili da drže časove iz bilo koje materije, da prate i pređu sa svojim učenicima sva tri kursa, kao i iscrpljujuće i sistematsko korišćenje najmodernijih audio-vizuelnih sredstava.

Krajnji rezultat biće jedan profesor na svakih 15 učenika, pre svega, u učionicama od 30, uz blisku saradnju dva profesora, odgovoran svako od njih za sve u vezi sa obrazovanjem i formiranjem svojih 15 učenika, čiji nadzor, usmeravanje i pripremu za život preuzimaju tokom ove odlučujuće školske etape.
Kao što je uobičajeno, najveće teškoće javile su se u prestonici.

Pošto je mobilisano nekoliko hiljada mladih da bi se obučili za socijalne radnike, učitelje osnovnih škola, bolničarke, fizioterapeute i druge zdravstvene struke, profesore računarske tehnike (sve posebno odabrani učenici za Univerzitet informacionih nauka, koji već radi, ali još nije inugurisan), gradu su sada nedostajali mladi sa 12 godina škole, koji bi išli na obuku za profesore.

Tome treba dodati i činjenicu da je obrazovanje u prestonici bilo najgore u celoj zemlji, a posledice su se primećivale u znanju i formiranju mladih.

Nije se moglo čekati više ni minut. U pomoć prestonici pristiglo je više od četiri hiljade izvrsnih mladih svršenih gimnazijalaca iz ostalih provincija u zemlji, koji su pristupili prestižnoj školi "Salvador Aljende" i prenosili svoja znanja za vreme cele godine u društvu uglednih profesorskih stručnjaka.

Tako će biti svake godine sa novim obučenim profesorima škole "Salvador Aljende", sve dok grad Havana ne bude imao dovoljan broj nastavnog osoblja.

Rezultati u eksperimentalnim školama "Jurij Gagarin" i "Hose Marti" u Staroj Havani potvrđuju vrednosti novog shvatanja nastave u srednjim školama, što predstavlja revolucionarni i novi doprinos obrazovanju prilikom formiranja adolescenata.

Među glavnim rezultatima nalaze se sledeći: veće prisustvo i tačnost na časovima, dobra komunikacija na relaciji nastavnik - učenik - porodica, kao i pozitivno vrednovanje kvaliteta časova.

Postižu se rezultati u nastavi na mnogo višem nivou od prethodnog modela, u poređenju sa početnom analizom učenika, primenjujući međunarodne standarde u matematici i španskom jeziku.

Škola "Jurij Gagarin" na početku školske godine, oktobra 2002: poznavanje matematike, 31,9% zadovoljavajućih odgovora; u maju 2003, broj je porastao na 65,7%.

Poznavanje španskog jezika, početna etapa, oktobar 2002: 57,9% zadovoljavajućih odgovora; u maju 2003 - 77,3%.

Škola "Hose Marti", na početku godine, oktobra 2002: poznavanje matematike, 30% zadovoljavajućih odgovora; u maju 2003. broj je porastao na 54,3%. Poznavanje španskog jezika, početna etapa, oktobar 2002: 57,2% zadovoljavajućih odgovora; u maju 2003 - 70,1%.

Ispitane normalne škole "Horhe Vilaboj" i "Enrike Galaraga". Na početku školske godine, oktobra 2002, poznavanje matematike, 31,9% zadovoljavajućih odgovora; u maju 2003 - 44%. Poznavanje španskog, početna etapa, oktobar 2002 - 59,1% zadovoljavajućih odgovora, a u maju 2003 - 54,7%.

Đaci škola "Hose Marti" i "Jurij Gagarin" udvostručili su svoja znanja u odnosu na ispitane škole koje su nastavile da rade po tradicionalnoj metodi.

Čak po završetku školske 2002/2003. godine, u školi "Jurij Gagarin" 99,16% učenika je položilo ispite, a samo 3 nije položilo od 358 učenika. Eksperimentalna škola "Hose Marti", jedna mnogo složenija ustanova, imala je 98,8% učenika koji su položili, a 14 koji nisu, od ukupno 1,167 učenika.

Sve srednje škole u zemlji, sa 494.318 upisanih, započeće kurs primenjujući prethodno objašnjeni metod, što se može kvalifikovati kao sinteza svih stečenih iskustava, među njima, kao što je i logično, iskustva eksperimentalnih škola "Jurij Gagarin" i "Hose Marti".

U ovom podvigu se ističe i odziv profesora u službi nastave u srednjim školama, od kojih su 33.281 - što odgovara 94,8% - izrazili svoju spremnost da se uključe u program zbog kojeg su, imajući u vidu zadatak koji im je dodeljen u našem društvu, sa punim pravom zaslužni da ih nazovemo integralnim profesorima.

Takođe treba da se istakne i odlučujući i izvanredni doprinos kolegijuma škole "Salvador Aljende", sastavljen od 409 profesora, od toga 89 magistara i 43 doktora nauka.

Od ukupnog broja učenika srednjeg obrazovanja u ovoj školskoj godini, 95% će pohađati dve smene.

U okviru edukativne revolucije, televizija, video i kompjuter postaju nezamenjivi faktori koji se koriste u poučne i edukativne svrhe i doprinose podsticanju interesovanja učenika, njihovog samostalnog rasuđivanja, kritičkog mišljenja, želje za istraživanjem i kreativnošću, što će omogućiti da se nastavi usavršavanje procesa podučavanja i učenja, u stalnoj potrazi za boljim kvalitetom obrazovanja.

Predmet Informatika, sa predviđenih 172 sata prema nastavnom planu, povećava se na 216 sati. U sedmom i osmom razredu, 50% gradiva odnosi se na časove informatike, kao predmeta izučavanja, a preostalih 50%, kao nastavnog sredstva uz učešće profesora računarstva i integralnog profesora.

U devetom razredu će se primenjivati kao nastavno sredstvo koje će biti prisutno u svim predmetima.

Pozitivno se ocenjuju uloženi napori TV profesora i asistenata u postizanju atraktivnih i novatorskih časova sa potpuno naučnim prilazom i u zadovoljavanju pokazanog interesa i motivacije učenika, koristeći didaktičke materijale, naučne tehnike, metode učenja i aktivnosti koje su usmerene ka razvijanju logičkog rasuđivanja, primenjujući nove tehnologije.

Program za video časove u srednjim školama sastojaće se od snimljenih časova iz matematike, španskog jezika i književnosti, istorije i engleskog jezika za sve razrede, kao i časova fizike u osmom i devetom razredu, koji će poslužiti kao poseban oslonac za pripremu učenika i nastavnika.

U snimanju časova učestvuju dva profesora koji zajedno rade uz učešće učenika srednjih škola. U Havani učestvuje ukupno 28 TV profesora i 252 đaka, raspoređenih u 14 grupa; u provincijama Sijenfuegos, Vilja Klara i Santijago de Kuba, 24 profesora i 216 đaka. U celoj zemlji ukupno učestvuju 52 profesora i 468 đaka u snimanju časova na videu tokom letnjeg raspusta, a nastaviće se sa ovim radom sve dok se ne završi školska godina, što pokazuje jedinstveni entuzijazam i požrtvovanost.

U vezi sa prethodno izlaganjem, nastavni plan se proširio na na pet časova nedeljno iz školskih predmeta Matematika i Španski jezik i književnost, a ima i 20% novog gradiva koji uključuje Informatiku, Opšte tehničko obrazovanje i Istoriju u devetom razredu.

Značajno je i to da će se u obe smene držati časovi iz raznih predmeta, ali će se posvetiti tri ili četiri časa za ponavljanje, vežbanje i utvrđivanje gradiva sa televizije ili videa.

Školski predmeti koji su uvršteni u raspored nastavnog programa su umetničko vaspitanje u sedmom razredu, biologija, geografija i hemija u osmom i devetom, i opšte tehničko vaspitanje u devetom razredu.

Da bi se duple smene proširile na sve srednje škole prestonice, izgrađeno je 550 učionica, četiri nove srednje škole, a tri su proširene. Izgrađeno je 13 objekata za smeštaj integralnih profesora koji će raditi u srednjim školama prestonice. Radilo se diskretno, ali su uloženi trud i podrška drugih provincija bili zaista primetni i vredni hvale.

Da bi se postigao rad u dve smene za veći deo upisnika u srednje škole u zemlji, radilo se skupa sa ustanovama i organizacijama u potrazi za neophodnim prostorom, da bi se obezbedio potreban školski nameštaj za više od 120.000 školskih mesta, koliko je predviđeno planom.

U septembru ćemo imati 177 srednjih škola koje će obezbeđivati školske užine za 93.169 učenika i 9.728 radnika, a zajedno sa 115.110 internih đaka, ukupan broj upisanih iznosiće 42%.

Od sada pa do septembra sledeće godine, svi interni đaci dobijaće pomenutu užinu koja će sadržati 40% proteina potrebnih za taj uzrast.

Moram da naznačim da je osam zemalja, velikih i malih, među njima i jedna koja pripada OCDE, primenjuju kubanski metod opismenjavanja preko radija i televizije. Pokazuje se veliki interes i traži se tehnička saradnja i mišljenje Kube. Ovaj snažan pokret bi mogao da doprinese u kratkom vremenskom roku iskorenjivanju sramotnog i beskonačnog broja od 860 miliona nepismenih i nekoliko milijardi polupismenih Trećeg Sveta.

Najperfidniji neprijatelji unutar i van zemlje ganuti su herojskim otporom našeg naroda i uspesima Revolucije, posebno polazeći od idejne bitke i progresivnog rušenja neoliberalne ideologije i neodrživog ekonomskog poretka nametnutog svetu, već u potpunoj dekadenciji i dubokoj krizi.

Postoje licemerne osobe koje su nestrpljive da zadaju nove udarce, nesposobne da shvate da ne postoji sila na svetu koja može da pobedi Kubansku revoluciju, ukoliko smo spremni, onako kao što smo to i bili tokom pola veka, da zapazimo i savladamo naše greške, da sačuvamo vrline koje nam je pružila i koje će nam uvek pružiti pobeda.

Ime Kube preći će u istoriju po onome što je uradila u oblasti obrazovanja, kulture i zdravstva, i po onome što radi za čovečanstvo u najtežem razdoblju koje je ikad upoznala naša vrsta.

Naša zemlja je pod blokadom jedine supersile, a skoro da je blokirana i od Evrope, obe zajedno neće moći da sruše Kubansku revoluciju, između ostalog i zbog toga što obe zajedno ne poseduju, i nikad neće, ljudski kapital i moralne vrednosti da bi mogle da učine ono za šta je socijalistička Kuba bila sposobna.

Otadžbina ili smrt!
Pobedićemo!