FIDEL: NAŠE NUKLEARNO ORUŽJE SU NAŠE IDEJE

HAVANA, 17. NOVEMBAR (AIN).- PREDSEDNIK FIDEL KASTRO JE DANAS POTVRDIO DA SU NUKLEARNO ORUŽJE KUBE IDEJE I VELIČINA PRAVDE ZA KOJU SE BORI, U SMISLU NEPOBEDIVE MOĆI MORALNOG ORUŽJA

Podvukao je da zemlja namenjuje svoja sredstva borbi protiv bolesti i oštro kritikovao laži i spletke koje o Kubi širi Džon Bolton, koga je predsednik Džordž V. Buš odredio za predstavnika Sjedinjenih Država u Organizaciji Ujedinjenih Nacija (OUN).

Na zahtev prisutnih, vođa Revolucije je u četvrtak govorio na svečanosti povodom 60. Godišnjice svog upisa na Univerzitet u Havani, koju je organizovao Savez univerzitetskih studenata (SUS) u Svečanoj sali ovog centra za visoke studije.

Fidel je u govoru podsetio kako je Bolton pokušao da ocrni Kubu, rekavši da se u Centru za genetski inžinjering i biotehnologiju proizvodi biološko oružje, laži koje su demantovali čak i sama CIA i američki Stejt department.

Potvrdio je da sadašnji trenutci koje svet preživljava nisu isti kao oni od 4. septembra 1945 g., kada je stupio na Univerzitet »sa možda buntovnim duhom i željan znanja, pun iluzija, energije i žudnje za borbom«.

Fidel je citirao epizode iz svog univerzitetskog života i društvenog sloja, kao sin veleposednika, i podsetio da su u njegovo studentsko doba oni koji su dostizali do srednjeg i visokog nivoa u velikoj većini poticali iz srednje i bogate klase.

Kasnije je izrekao razmišljanja o životu na planeti i kako se uništavaju prirodni resursi koje pljačkaju eksploatatori, a posebno američki imperijalizam koji nastoji da silom izbegne da drugi narodi dobiju pristup naprednim tehnologijama, kao što je nuklearna energija.

Insistirao je na tome da bi sama ljudska vrsta mogla da nestane kao posledica iracionalnog upravljanja okolinom i širenja pljačkaških, preventivnih i iznenadnih ratova, u stilu onog koji sadašnja administracija SAD vodi protiv Iraka.

Rekao je da su neke osobe pre mnogo godina govorile o Apokalipsi, pominjući biblijske navode, a i jedan marksista, kao Fridirih Engels, je potvrdio da će se jednog dana Sunce ugasiti jer će se gorivo koje ga napaja iscrpsti, isto kao i prirodni resursi Zemlje.

Kao revolucionari morali bi smo da se zapitamo da li bi ljudska vrsta mogla da preživi iseljavajući se na druge planete – ukazao je Fidel – iako je pomenuo kako Čovečanstvo još uvek malo zna o univerzumu koji naseljava.

U drugom trenutku svog govora kubanski Predsednik je podsetio na značaj hiljada kubanskih lekara koji daju svoj doprinos u drugim nacijama, a posebno je pomenuo teške uslove u kojima pomažu postradalima u zemljotresu u Pakistanu i u Gvatemali.

Uporedio je tu saradnju sa narodima kod kojih preovlađuje glad i bolest sa rasipništvom u zemljama tržišne privrede, gde se nemilice troše milijarde dolara na reklame da bi se prevarila ogromna većina čovečanstva, ili na vojne ciljeve za masakriranje čitavih naroda.

Pomenuo je stotine hiljada poginulih u Pakistanu i u drugim zemljama žrtvama prirodnih katastrofa, dok su moćni nezainteresovani, i podsetio da u današnjem svetu nepravda ubija toliko ljudi koliko ih je poginulo u Drugom svetskom ratu.

Fidel se zapitao: Kakav je to svet gde jedna varvarska imperija proklamuje pravo da iznenada napadne 70 ili više zemalja i sposobna je da donese smrt u bilo koji kutak sveta, koristeći najsavršenije oružje i tehnike smrti?

Izneo je misao da se radi o jednom svetu gde vladaju brutalnost i sila, sa stotinama vojnih baza, među kojima je jedna i na kubanskoj teritoriji (Gvantanamo), koju su SAD prisvojile pre više od jednog veka u sladu sa svojom oportunističkom intervencijom ratu za nezavisnost Ostrva od Španije.

Mandatar je podvukao stid i užas sveta kada se pronela vest da je ta, nezakonito zauzeta baza, pretvorena u jazbinu torture, gde drže stotine osoba koje ne vode na sopstvenu teritoriju da bi izbegle zakone.

Fidel je opširno govorio o skandalu koji se nedavno dogodio kada su otkrivene desetine tajnih zatvora u koje SAD šalju zatvorenike na mučenje, od koji se neki nalaze u satelitskim zemljama istočne Evrope koje sebi cinično dozvoljavaju da glasaju protiv Kube u Komisiji za ljudska prava OUN.

Ponovio je da revolucija nikada nije mučila ni jednog jedinog čoveka i podsetio na moralnu tradiciju i najviši koncept ljudskog dostojanstva koji ima kubanski narod.

Pominjući veliku većinu glasova 182 zemlje za ukidanje američke blokade Kube, od pre nekoliko dana u Generalnoj skupštini OUN, precizirao je da je ta genocidna praksa prouzrokovala patnje kubanskom narodu tokom više od 40 godina.

Među 4 glasa protiv Ostrva, Fidel je pomenuo izraelski, čiju je vladu okvalifikovao kao velikog bandita i pronacističku državu, uprkos tome što je njen sopstveni narod trpeo progon više od hiljadu i petsto godina i bio žrtva grozota u Drugom svetskom ratu.

Ipak, izraelska vlada sprovodi holokaust nad palestinskim narodom i saveznik je SAD, koje prete iznenadnim napadima drugim zemljama, među kojima je i Iran, samo zato što želi da sačuva svoju naftu i da razvije tehnologije za proizvodnju nuklearne energije za mirnodopsku upotrebu.

Imperija preti bombardovanjem Irana – podvukao je Fidel – i ukazao da su SAD potrošile svoje naftne rezerve i nastoje da, po bilo koju cenu, kontrolišu njihovo postojanje u drugim nacijama.

U svom govoru, kubanski lider je citirao nedavne vesti o upotrebi zabranjene supstance, živog fosfora, od strane američkih trupa u Iraku i rekao da su u svojoj invaziji na ovu islamsku zemlju SAD otkrile da praktično nenaoružan narod ne može biti pobeđen ako se odupire.

Pomenuo je da je u tom ratu poginulo skoro 2000 mladih Amerikanaca i da je sve teže za američke upravljače da regrutuju vojnike, čak i među nezaposlenima, a posebno crncima, koje su koristili kao topovsko meso, ali koji više ne žele da budu upotrebljeni.

Tipizirajući ponašanje američkih vlastodržaca, Fidel je pomenuo napuštanje koje su doživeli postradali od uragana u južnim državama te zemlje, u kojima su izgubili živote, pa čak bili napušteni i u azilima i bolnicama.

Kao dokaz socijalne nepravde od koje pati planeta, rekao je takođe da godišnje gine više od 500 osoba koje pokušavaju da pređu granicu između Meksika i SAD, nastojeći da pobegnu od gladi,

Odao je poštu osmorici studenata medicine koje su streljali španski upravljači 1871 g., a koji su već oličavali patriotski i buntovni duh kubanskog naroda.

Takođe je pomenuo studentske borbe u Pragu 1939 g., pred nacističko-fašističkim hordama i studente koji su bili streljani, i setio se epizoda kubanske studentske pobune i vođa koje su pale boreći se za revolucionarni ideal tokom istorije.

Na svečanosti su učestvovali rukovodioci političkih organizacija i Vlade, profesionalnih i masovnih organizacija i članovi Nacionalnog saveta Saveza univerzitetskih studenata, kao i bivši i sadašnji rukovodioci tog saveza, univerzitetske vlasti i druge zvanice.